Konstrukcija oštrice: LAMINACIJA

U ovoj seriji članaka objasnit ćemo vam osnovne termine o strukturi, obliku i izgledu noževa. Dolikuje da počnemo na početku, stoga ćemo se najprije posvetiti laminaciji oštrica, dakle, unutrašnjoj višeslojnoj strukturi oštrice. Upoznajmo, dakle, osobine, prednosti i loše strane različitih vrsta laminacija.

Poznajemo različite vrste laminiranja čelika, ovisno od toga kako su slojevi mekšeg čelika (jigane) raspoređeni oko tvrđe jezgre (hagane): 👇

  • monosteel
  • honyaki
  • san-mai
  • ni-mai
  • warikomi
  • mozaik damast

🦉 Noževi na našoj mrežnoj stranici također su svrstani u nabrojane kategorije koje možete pretraživati pomoću filtera na lijevoj strani kolekcije.

japanski noževi - laminacija oštrice

Monosteel 

→ jedan sloj čelika

Za razliku od ostalih japanskih noževa jednoslojni čelik (monosteel) nije laminiran, cijela je oštrica, naime, izrađena od jedne vrste čelika. Prednost ovakvog čelika je bolja otpornost na ogrebotine, jer je vanjska površina od tvrdog čelika. Oštrica od jednoslojnog čelika je bez uzorka te minimalistički dizajnirana, često polirana poput ogledala.

pogledaj monosteel noževe

Honyaki

Jednoslojni čelik monosteel dijelimo na: jednomjerno kaljene oštrice koje su cijele jednako tvrde i imaju martenzitnu strukturu; i na oštrice honyaki od istog čelika  koji je dvostupanjski kaljen. Kod oštrica honyaki se nakon kaljenja oštrica podijeli na dva dijela, na tvrdu martenizitnu strukturu na reznom rubu i na mekši dio na poleđini oštrice. Isti čelik ima, dakle, zbog različitog načina kaljenja na različitim dijelovima oštrice drukčiju strukturu. Stručni izraz za to je diferencijalno kaljenje.

Doslovni prijevod riječi honyaki znači »doista kovan«. Takvim oštricama pripadaju svi noževi iskovani od jednog komada materijala, obično od klasičnog japanskog čelika, koji je pomoću posebnog postupka kaljenja podijeljen na mekši i tvrđi dio oštrice. Ovakve je noževe vrlo teško kovati i oblikovati, stoga ih izrađuju samo najbolji majstori kovanja. Zbog toga su ovi noževi vrlo skupi i osjetljivi, prikladni samo za iskusne majstore kuhanja. Cijenjeni su zbog iznimno dugotrajne oštrine (kirenaga).

Mogu biti jednostrano ili dvostrano brušeni.

pogledaj honyaki noževe

Od katane do kuhinjskog noža

Japanski su noževi obično kovani od različitih vrsta čelika te laminirani, dok su noževi honyaki izrađeni od jednog komada čelika. Ovaj je postupak iznimno težak i kompleksan, jer ako bismo kalili cijelu oštricu, nož bi bio previše krhak i brzo bi se oštetio. Japanski su kovači na ovu teškoću naletjeli već pri izradi katana, stoga su razvili posebnu tehniku kaljenja. Nakon što je nož iskovan i grubo brušen, na poleđinu noža nanosi se izolacijska smjesa koja je sastavljena od gline, ugljena, prašine prirodnog brusnog kamenja i vode. Oštrica je nakon toga kaljena u vodi i u toj fazi procesa katana dobije značajnu krivulju. Dio noža, koji nije bio prekriven izolacijskom smjesom, tijekom se kaljenja brzo ohladi i kristalizira u martenzitnu kristalnu strukturu – čelik postane vrlo tvrd što je ključno za održavanje dugotrajne oštrine. Dio noža koji je tijekom kaljenja bio prekriven polako se hladi i kristalizira u ne tako tvrdu strukturu, nazvanu perlit. Rezultat ovakvog kaljenja je, dakle, nož, izrađen od jednog metala i od dviju različitih struktura. Granična se linija između različitih kristalnih struktura zove hamon. Pravilnom tehnikom brušenja i poliranja možemo postići kontrast između različitih kristalnih struktura i linije hamon što je već umjetnost sama po sebi, stoga se kod oštrica honyaki često navodi kovača i brusitelja, jer oba dijela izrade jednako su važna i specifična.

Nekada su ovaj proces kovanja upotrebljavali za izradu samurajskih katana, a danas se upotrebljava za izradu dragocjenih noževa. Nož ynagiba honyaki je među suši majstorima statusni simbol! 

San-mai 

 tri sloja čelika;
 san-mai konstrukciju imaju uvijek dvostrano brušeni noževi:

Tvrda jezgra omotana je u dva sloja mekšeg čelika, jer ovakva konstrukcija omogućuje lakše brušenje te samu izradu noža (prije svega kaljenje). Slojeve dijelimo na primarni (unutrašnji) sloj te na dva sekundarna (vanjska) sloja. Pri tome je važan podatak vrsta čelika koja se upotrebljava za te slojeve. Često je primarni sloj od čelika s visokim sadržajem ugljika (može hrđati), omotan u nehrđajući čelik s visokim sadržajem kroma, stoga ovakva vrsta konstrukcije štiti osjetljivu jezgru od vanjskih utjecaja poput hrđanja i lomljenja.

Troslojni čelik san-mai danas je u praksi najrašireniji čelik za izradu japanskih noževa.

🦉 Ovakvu je vrstu laminiranja hrđajućeg i nehrđajućeg čelika prvi izumio japanski kovač Teruyasu Fijuwara san, japanska legenda modernog kovanja.

pogledaj san-mai noževe

San-mai damast

više od tri sloja čelika;
→ pri konstrukciji sam-mai damast su noževi uvijek brušeni dvostrano.

Tvrda jezgra noža omotana je u više od dva sloja mekšeg čelika te pri tome nastane vrlo poznat damaščanski uzorak ili također uzorak suminagashi koji izgleda kao mramor. Način obrade damast, dakle, označava laminaciju san-mai s više od pet slojeva (broj slojeva je uvijek neparan)

Sam damast nema funkcije, jer su za laminaciju dovoljni jezgra te dva vanjska sloja, dakle, višeslojnost pridonosi samo estetskoj vrijednosti oštrice i višoj cijeni. Kovači pomoću ovakvog izgleda izraze svoj umjetnički dar te pokažu svoj talent, sama izrada zahtijeva puno vremena, znanja i materijala.

Damast je kombinacija dvaju nehomogenih čelika koji u kontaktu s kiselinom, brušenjem na kamenju ili pjeskarenjem različito reagiraju, stoga se slojevi međusobno vizualno odvoje i tako nastane tipičan uzorak.

Oštrica se može obraditi na više načina:

  • jetkanje kiselinom: čelik u slojevima, koji je manje otporan na hrđanje, dobije tamniju boju od otpornijeg čelika te tako nastane jak, kontrastan uzorak;
  • pjeskarenje: »gađanje« čelika abrazivnim sredstvom, pri tome mekši čelik postane matiran, dok tvrđi ostane sjajan. Pjeskarenje se obično upotrebljava za suptilniji damast uzorak;
  • brušenje/poliranje: brušenjem na vodobrusnom kamenju možemo naglasiti uzorak i mehaničke razlike među čelicima;
  • kombinacija metoda.
    pogledaj san-mai damast noževe

Mističan damaščanski čelik

Damast noževe možemo prepoznati po tipičnom, jedinstvenom i valovitom uzorku koji se preljeva po površini oštrice. Ovakav uzorak nastane zbog laminacije različitih slojeva i različitih vrsta čelika. Moderne noževe s damast uzorkom ne smijemo zamijeniti s damaščanskim čelikom od kojeg su izrađivali mačeve i drugo oružje.

Do predindustrijskog doba razina metalurgijske tehnologije nije omogućavala izradu homogenog čelika, stoga su bile oštrice izrađene od više zavarenih slojeva mekšeg i tvrđeg materijala. Prve oštrice od damaščanskog čelika razvile su se u 3. stoljeću p. n. e. i to istovremeno u različitim dijelovima svijeta. U Europi su izrađivali mačeve od takvog damaščanskog čelika, slična tehnologija se je upotrebljavala također za izradu japanskih katana. Takve su oštrice bile žilave, otporne na lomljenje te iznimno oštre.

Prvobitna metoda izrade toga damaščanskog čelika se do danas nije sačuvala, prekrasna tekstura se uspješno reproducira upotrebom najnovije tehnologije, postupaka i materijala. Oštrice od damaščanskog čelika bile su za ono vrijeme i tehnologiju izvanredne, jer je čelik bio vrlo gibak te istovremeno vrlo tvrd, stoga je dobio mističan ugled.

Ni-mai in ni-mai damast

→ laminacija jednostrano brušenih noževa

O laminaciji ni-mai govorimo kod jednostrano brušenih oštrica, sastavljenih od tvrdog (jezgra koja tvori rezni rub) i mekšeg (vanjskog) sloja. Ako je mekši sloj sastavljen od više slojeva čelika, govorimo o laminaciji ni-mai damast gdje možemo vidjeti uzorak samo na jednoj strani oštrice (obično na desnoj, jer su jednostrano brušeni noževi obično kovani za upotrebu u desnom dlanu). Zbog mekšeg čelika na vanjskoj strani oštrice, jednostrano brušene noževe puno je lakše brusiti.

pogledaj ni-mai noževe

Warikomi 

→ ova se metoda obično upotrebljava samo kod dvostrano brušenih noževa

Tvrda jezgra noža omotana je u najmanje dva sloja mekšeg čelika i seže samo do polovine širine oštrice. Ovakva vrsta konstrukcije upotrebljava se kod čelika koji su vrlo zahtjevni za kovanje, npr. kod određenih praškastih čelika. Riječ warikomi odnosi se na postupak omatanja mekšeg čelika oko vrlo tvrde jezgre što jamči zaštitu i malo veću gipkost tvrde jezgre. Glavna prednost i osobina ovih noževa je da su tanki, oštri te da je oštrina dugotrajna. Način kovanja warikomi poznat je također kao metoda »split and insert«.

pogledaj warikomi noževe

Mozaik Damast

→ radi se o kovačkom zavarivanju i presavijanju više slojeva čelika da bi nastao jedinstven uzorak (pattern welding).

Više slojeva čelika s visokim ili niskim sadržajem ugljika uvijek se iznova presavija i kovački zavari da nastanu mnogobrojni slojevi koji se poput mozaika sastave u nov uzorak. Ovakvim načinom pripreme čelika možemo postići vrlo zanimljive i jedinstvene vizualne učinke. Radi se o vrlo zahtjevnom i dugotrajnom postupku, stoga su ovako kovani noževi rijetki i pripadaju skupini skupljih noževa.

← Starija objava Novija objava →